Mesto: SNP, Novi Sad / Datum: 26.04.2014. / Foto & video: Zlatan Dimitrijević

P1050221

 

Aziza Mustafa Zadeh je poreklom Azerbejdžanka, ali već 25 godina životna i radna baza joj je Mainz, nemački gradić jako bogatog istorijskog i kulturnog nasleđa. Izmeštanje iz rodnog Bakua ka Zapadu se, svojevremeno, za ultratalentovanu muzičarku verovatno nametnulo samo po sebi.  Osim ograničenog prostora za promociju talenta u okruženju bez preterano bogate džez tradicije i sluha za istu, tu je i rodno pitanje. Činjenica da uspešna i samosvesna žena, koja klavir svira na nivou teško dostižnom većini muškaraca, može u zemlji u kojoj oba pola nominalno imaju ista prava, ali gde su žene ipak otvoreno socijalno diskriminisane , biti pojedinim strukturama trn u oku.

Razbijanju predrasuda o potpunoj hermetičnosti i malodušnosti prema zapadnim vrednostima u nekadašnjem Sovjetskom Savezu, značajan doprinos mogao je da ima upravo Azizin otac, legendarni Vagif Mustafazade. Začetnik intrigantnog hibrida između azerbejdžanske tradicionalne improvizovane forme mugam i čistokrvnog američkog džeza, bio je neretko sputavan u namerama da svoju muziku propagira, kako u okvirima Sovjetskog Saveza, tako i van okvira omeđenih gvozdenom zavesom. Smrt je muzičara zadesila u naponu kreativne snage, ali je širenju Vagifove filozofije širom sveta doprinela, verovatno daleko više nego što je unikatni pijanista i sam očekivao, upravo njegova kćerka.

Ukrštajući ne samo tonalno džez obrasce sa azerbejdžanskim melosom, već ulazeći duboko u filozofiju mugama kao jedinstvene improvizovane forme  koja obitava negde između striktnih obrazaca i apsolutne slobode, klasičarske poetike i džez energije obojene neobičnim lokalnim modusima, Aziza je već od svog solo prvenca 1991. bila na putu da postane jedna od unikatnih figura u svetu kreativne muzike. A da se put beogradske ekipe ka novosadskom hepeningu ne oduži previse, potrudio se publicista Boban Bobi Aranđelović neodoljivim podsećanjima i crticama vezanim za njegovu posetu jednom od Vagifovih koncerata u Bakuu, s konca šezdesetih godina.

Potpuno stidljivo je ovih dana, u medijima, najavljivan koncert muzičarke koja u Srbiji, u poslednjih 15-ak godina, ima apsolutno kultni status. Pedesetak ljudi raštrkanih po gledalištu velike scene Srpskog narodnog pozorišta u 22h, za kada je bio planiran početak nastupa, odisali su priličnom nelagodom, sa oporim mirisom blamaže. Međutim, na inicijalnu posetu je uticao i tek završen nastup pijaniste Kemala Gekića, održan takođe u okviru ovogodišnjeg NOMUSA, ali izmešten u prostor Sinagoge. Očigledno je veliki procenat publike bio zajednički za oba koncerta, pa je sala SNP-a dobrano popunjena tek oko 22.15. Sam koncert počeo je desetak minuta kasnije.

 

P1050219

 

Pojava muzičarke na bini propraćena je, shodno očekivanju, oduševljenjem, a spoljni utisak nežne i krhke persone, upotpunila je istim takvim uvodom u koncert – delikatno i krajne osećajno, novim, još neobjavljenim kompozicijama. Međutim, ko je iole upoznat s Azizinim radom, znao je već unapred da je ovo bilo samo zatišje pred buru koja neodložno sledi.  Neizostavni segment posvećen voljenom ocu obuhvatio je 40-tak minuta programa i ponudio niz kontrastnih raspoloženja, ali je nad naglašenim folklornim motivima apsolutno dominirao zapadnjački vokabular. Tako je “Native Landscape” zvučao kao zagubljeni džez standard, dok je komad “Concert No.2” odsviran u fank/soul maniru, verovatno sa željom da naglasi koliko je Vagif svoju inspiraciju crpeo iz onog najboljeg što je američka supkultura u tom momentu nudila.

Kraj ovog ciklusa je ponudio neobični medley krajnje suptilne balade “Rising Moon” i verovatno najpopularnijeg up-tempo brzaka pod nazivom “Vagif”, sa takođe omiljenog albuma iz 1993. godine, “Always”. Azizin svirački stil je jedinstven i lako prepoznatljiv, no jasno se oslanja na velikane – leva ruka energično priziva slavne dane McCoya Tynera, dok u suptilnijim momentima, ne samo izbor tonova nego i filozofija, ukazuje na Keitha Jarretta kao definitivnog uzora.

Dvojac koji je sinoć zamenio originalne muzičare sa pomenute ploče “Always” (John Patitucci i Dave Weckl) sarađuje sa Zadehovom dugi niz godina. U pitanju su dvojica iskusnih nemačkih muzičara, bubnjar Simon Zimbardo i basista Ralf Cetto. Posebne pohvale idu na konto drugopomenutog, koji u nemačkim okvirima odavno ima renome unikatnog izvođača na fretles basu. Znatno produžena verzija kompozicije “New Baku” dala je priliku i jednom i drugom da opravdaju svoj renome.

Naravno, nismo ostali uskraćeni  ni za još jedan Azizin znak raspoznavanja – jedinstven vokal koji instrumentalnom preciznošću pokriva furiozne sketove, operske arije i melanholične baladne deonice. Pevala je sinoć u samo dve kompozicije, no to je u jednoipočasovnom setu bila sasvim prava mera, kao  kompromis s onima čije uši eventualno ne bi bile spremne za ovakvo neobično iskustvo. No, voleli ili ne, vrhunac koncerta je ipak bio i njegov zvanični kraj, udarna kompozicija s ploče “Inspiration” – “Naje Savim”, koja je u savršenom svetlu prezentovala fascinantnu i jedinstvenu koordinaciju između Azizinih glasnica i prstiju. Nakon ovakvog finiša, dva bisa nisu bila iznenađenje, čak ni za standardno rezervisaniju novosadsku publiku.

 

 

Jedan komentar na “NOMUS: Aziza Mustafa Zadeh”

  1. Bio sam na dugoočekivanom koncertu sjajne Azize. Koncert je bio dobar,međutim ne mogu da se otmem utisku po meni čudno odabranog repertoara. Naime nije svirala svoje napoznatija dela kao naprimer „Dance Of Fire“, „Heartbeat“, „Stars Dance“ i još mnoge druge kultne kompozicije. Šteta je što nije više koristila svoj fenomenalan glas. Mislim da je i suviše prostora posvetila muzici svoga oca, koji je ne sumnjivo izvršio najveći uticaj na njenu muziku, ali ipak većina ljudi je došla da sluša njenu muziku, koja je po meni prevazišla očevu. Ali nadam se da će Aziza nekom drugom prilikom da nas počasti kompletnijim i dužim repertoarom, jer nju publika jako voli što se u subutu uveče potvrdilo sa dva bisa.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *


*

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.