Mesto: Barutana, Beograd / Datum: 05.09.2011. / Foto & Video: Nikola Marković

SAwedish Azz 3Pre nekoliko dana naš najavangardniji recenzent me je upitao jesam li slušao Swedish Azz, i kako mi se sve to čini. Pojasnio sam da to nije tipična Matsova postavka u kojoj pršti na sve strane, i da se radi o iznijansiranoj svirci u kojoj su karakteristična saksofonska režanja pažljivo raspoređena i rađaju se iz melodija konvencionalne lepote. Kao da sam osetio prećutno negodovanje sa druge strane žice; a i sam bih mogao da slušam taj krik iz metalne cevi do mile volje, sve i da svira bez pratnje benda.

Brzo je stiglo i crveno slovo u kalendaru – eto me u Barutani. Oko 200 entuzijasta se probilo kroz iznenadni kijamet koji je zahvatio Beograd, te su pronašli utočište u jednom od kalemegdanskih laguma. Nesvakidašnji ambijent dušu je dao za ovakav koncert, a vaš recenzent se u foto-finišu uglavio na mesto koje mu iz koncerta u koncert ostavljaju činovnici ambasada – malo ko će iskoristiti diplomatske privilegije ne bi li po kiši dotrčao na fri-džez koncert i zaseo u prvi red ispred besnog bariton saksofona.

Počinje svirka! Kada bismo hteli da budemo intelektualni, mogli bismo da razglabamo o post-modernom konceptu dekonstrukcije lepih melodija i njihovoj reinterpretaciji kroz nove i avangardnije aranžmane, te pitanju da li je lepa melodija kao takva prevaziđena i nepotrebna slušaocu koji konstantno traga za nečim „novim“. Ili – o ulozi DJ-a u savremenom džezu, da li su funkcionalniji kada rade sa teksturama ili soliraju na ravne časti sa „pravim“ muzičarima…

Teoretski, za svaku od ovih polemika Swedish Azz daje dovoljno povoda. U praksi – kada taj famozni Matsov bariton zapara vazduh, zabrekće poput helikoptera u padu, zaurla poput ranjenog slona – sva pitanja o konceptu padaju u vodu pred muzikom koja je toliko lepa i snažna u svojoj jednostavnosti da vas navodi na čist organski doživljaj. Žmarci po koži, osmeh na licu, noge i ruke koje se otržu od tela i tapkaju u nelogičnom i aritmičnom plesu.

Swedish Azz 2

Ali to nije kraj doživljaja. Matsov prepoznatljv saksofon i onostrana sola koja izleću iz njegovog instrumenta tek su deo ukupne zvučne slike, čija nijansiranost i delikatnost daju širinu kakva mu je možda i falila u drugim postavama. The Thing je postava fantastične energije, no u svojoj sirovosti često asocira na velikog Petera Brötzmanna i njegove najbučnije projekte poput trija Full Blast.

Nema u tome ničeg lošeg, taman posla, ali Swedish Azz nam predstavlja veoma osobenog Gustafssona, višeslojnijeg i dinamičnijeg, kroz muziku kakvu malo ko drugi može da napravi. Melodije iz zlatne ere švedskog džeza su lepe same po sebi i niko od muzičara ih neće parodirati, već će ih iskoristiti kao interesantnu osnovu za niz rezova i gestova koji razbijaju tihe i pitke teme, da bih ih potom sastavili u bogougodnom sazvučju. Treba li posebno isticati da su svi članovi postave Swedish Azz fantastični?

Uzbuđenje se rađa iz stalnog insistiranja na kontrastu; Gustafsson i ovom prilikom tek malo manje atraktivni Per-Åke Holmlander (tuba, cimbasso) gustim teksturama sola pune vazduh, a u tišim deonicama i njihovo disanje učestvuje u stvaranju napete zvučne atmosfere. Svi su zapeti kao puške – dok Per-Åke solira, Matsovo lice je u grču, a prsti u pripravnosti na potenciometrima elektronskih pomagala. Negde u dubini tog bića muzika buja i krčka se dok je još ne čujemo, da bi koji trenutak kasnije proključala u erupciji distorziranih zvukova i praiskonskih urlika saksofona.

Za kraj samo sažeti bezrezervni hvalospevi: Mats Gustafsson je genije modernog džeza u naponu snage, a sve što zamisli i odsvira na sceni je savršeno. Bravo, majstore!

 

6 komentara na “Mats Gustafsson. Stvarno najbolji!”

  1. ;)))))

    sjajno!!!

    bogougodno i mats u istoj recenici…!!!!

    dobar prikaz, nikola, apsolutno sam naslutio sta sam misovo, jbg!!!!

    steta za mene, bravo za matsa sto je mats i bg publiku… (i b.dj. sto ga je bukirao)

    isuse, koji zvuk baritona na ovom videu sto je okacen…., pogotovo druga polovina izvedbe…. htonski!!!!!

    p.s. cimbasso – bi se na srpski prevelo: trombon sa ventilima… zaboravljena zverka medju brass instrumentima…

  2. @ Jelen

    Nije bas tako…

    Cimbasso je nastao u XIX veku u Italiji, kao rezultat Verdijeve potrage za “cetvrtim trombonom” u sekciji orkestra opere (zeleo je da izbegne tubu, koja se “zvucno ne slaze sa drugim instrumentima u sekciji”). Naziv potice od italijanskog pojma “corno in basso” (bas horna), u partiturama skracivanog na “c. in basso”, sto je konacno citano “cimbasso”. U Italiji XIX veka originalno je pravljen od bakra i drveta.

    Ulogu cimbassa (kao instrumenta koji bi se zvucno nasao ispod trombona) kasnije su preuzeli ventil bas trombon “in Bb” (koju zovu i moderni cimbasso) i tuba (da bi se iskoristili sviraci tube na platnom spisku orkestra). U novije vreme, u Nemackoj je obnovljena proizvodnja cimbassa, uz otklonjene nedostatke originalnog instrumenta. Danas ga uglavnom koriste sviraci tube, poput Per-Åkea.

    Trombon sa ventilima, ili ventil-trombon (sto je uobicajen naziv kod nas) oznacava BILO KOJI instrument iz porodice trombona (alt, tenor, bas, kontrabas) koji ima ventile. U nasoj zemlji je npr. ventil-trombon (tenor) svirao pokojni Nikola Mimo Mitrovic.

  3. necete verovati ventil trombon svira i Marko Markovic, trubac. Ko je gledao Gucu video je kako to izgleda kad je prvi put svirao instrument na koncertu. Videcemo kako ce to izgledati za godinu dana, jer momak vredno radi na svemu

  4. nisam detaljno slushao marka, a mozda ni bobana, apsolutno nije moj zvuk, ali ovi koji se pale na to kazu da je marko stvarno sjajan…

    ali nekako nam tema iskliznula na ventil trombon i koji sve domaci jazz (sic!)likovi ga peglaju, a nismo culi sta ostali koji su uspeli da zakache matsa & co imaju da kazu…

    ok, nikola je imao religiozno iskustvo, jel bio neki ateista na certu, ili bar agnostik… (idealno bi bilo paganin, ali to se vise ne pravi) ;))))

    npr, bilo bi lepo da cujemo sta nticpa stvarno i iskreno misli o matsu… ali ne ono, procitao u novostima da je mats bitan u savremenom jazzu, pa dosao… 😉

  5. Komentari jednako zanimljivi koliko i Nikolin tekst!

    @Jelen: i ja ovog puta propustih Matsa, sreca pa smo imali Nikolu u "ambasadorskim" redovima; slusala sam ga prosle godine u Austriji, ponocni koncert u Nexusu i taj saksofon koji je dohvatao nebo, tesko opisivo ali dugo odzvanjajuce iskustvo (btw. pomenuti "nticpa" je tada takodje bio tamo, te ja jos od prosle godine znam odgovor na Tvoje pitanje iz poslednjeg pasusa)…Barutana je sjajan izbor za Matsa, i zato :((( sto nisam te veceri bila tamo…

    @Bojan: prvi put slusala MMarkovica ove godine u direktnom prenosu iz Guce, i krajnje se prijatno iznenadila, pravi profesionalac u svakom smislu…

    @corno in basso: hvala!!!

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *


*

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.